уторак, 26. новембар 2019.

POSETA FRANJEVAČKOM SAMOSTANU U BAČU






Piše: Nataša Dimitrić




Ljubaznošću opata Franjevačkog samostana imali smo prilku da vidimo istoriju Vojvodine, obilazeći sve prostorije ovog znamenitog i veoma važnog samostana za celu Vojvodinu.

Franjevački samostan – nalazi se u centru Bača; kompleks čini samostanski sklop, u obliku kvadrata, sa unutrašnjim dvorištem i crkva Uznesenja Marije. Godine 1169. u samom centru Bača, na temeljima stare katedrale iz VI veka, gde je osnova rimska bazilika (ovaj podatak nije naveden na internetu), krstaski red Sv. Groba Jerusalimskoga podiže svoj samostan i crkvu.


Bogorodica iz Tuzle, XVII vek, tursko doba


Po svojim dimenzijama i stilu gradnje u samom vrhu romanske arhitekture. Peterostrana apsida, kombinacija kamena i cigle, stubovi sa glavama životinja, na krovu „gargouille“ (vodorige), emajlirane oplate. Unutrašnjost je bila tip starohrišćanske bazilike – goli zidovi bez maltera. Sve istovetno kao i u zapadnoj Evropi, a iste građevine nalazimo u dolini Rajne u Nemačkoj. Da je to stvarno krstaška gradnja, potvrđuju i podzemne „kandže“ koje dodatno daju stabilnost građevini. Takve izbočene stope nema nijedna druga srednjovekovna građevina na ovim prostorima. Temelji su širine preko dva metra, izgrađeni od rimske crvene cigle.




Regularni kanonici Sv. Groba Jerusalimskog imali su u Baču svoju prepozituru. „Canonici cruciferi“ bilo je njihovo kraće ime. Kao red nastali su u doba krstaških ratova i na svom odelu imali su krst, pa su zato dobili ime „cruciferi“. Kako bi se razlikovali od ostalih krstaša, imali su jedan veliki crveni krst sa četiri manja na belom plaštu. 


Ono što nam je opat rekao i vrlo je značajno je to da je tekovina humanijeg života utemeljena kod krstaša. Oni su osnovali prve bolnice, škole, banke i uveli socijalni vid života. Godine 1241. Mongoli – Tatari opustošili su samostan. Posle toga, do kraja XIII veka, izvršena je velika obnova crkve i samostana, celi objekat je dodatno utvrđen, a obnovu je započeo kralj Bela 4. Franjevci su preuzeli samostan 1300. godine. Crkva je dobila gotički strop sa lukovima od tesanog kamena, a ostaci gotičkog luka i danas se nalaze na hodniku pored crkve, koji je bio oslikan freskama. 

Pronađena freska, 1242. godina

Takođe nam je rekao da je samostan triputa rušen i paljen i da mi sada stojimo na četvrtom podu. Izgrađen je zvonik – kula, u romaničko-gotičkom stilu i samostan je pretvoren u tvrđavu.



Prilikom arheoloških iskopavanja postalo je vidljivo da je postojao i opkop sa vodom, dodatnim zidovima i kulama. U to doba utvrđivani su gradovi i samostani u čitavoj Ugarskoj. Saznali smo da je Bač imao status grada pre svih gradova u Vojvodini i da je izgradnjom Petrovaradinske tvrdjave krenulo izmeštanje stanovništva bliže Dunavu i toj tvrđavi, pa samim tim Novi Sad vremenom postaje grad a Bač postaje selo.



Tokom turskog vremena stanje u Baču daleko nam je poznatije. Osim turskih deftera i putopisa Evlije Čelebija, postoje i relacije – izveštaji crkvenih vizitatora i biskupa, koji su pohodili ove krajeve južne Ugarske pod turskom vlašću. Turski putopisac Evlija Čelebi, u opisu grada Bača 1665. godine, piše o sudbini Franjevačkog samostana i crkve: 


„U ovoj varoši ima 8 muslimanskih bogomolja. Najveća je stara džamija, koja je ranije bila veliki samostan (deyr), koji je posle osvajanja pretvoren u Sulejman-hanovu džamiju. Duga je ravnih 40, a široka ravnih 30 koraka. Toranj, koji je u staro doba bio zvonik, sada je muhamedanski minaret. Šiljasti pokrov na vrhu ovog minareta izrađen je umetnički od olova, a liči na ćulah (kapu) carigradskih bostandžija. Ostale bogomolje su mesdžidi. Kad je Sulejman-han plenio ovaj grad Bač, u ovu džamiju, koja je onda bila crkva, bilo se zatvorilo nekoliko hiljada hrišćcana sa svojim blagom i svojom čeljadi. Sedam dana se vodila velika borba. Tu je nekoliko hiljada muslimanskih ratnika ispilo mučeničku čašu. Na kraju, osmi dan, ova crkva je bila osvojena. 

Muslimanski ratnici su zarobili nekoliko hiljada sužnjeva i zaplenili nekoliko hiljada kesa milionskog blaga. Muslimanska vojska je bila zadovoljena tolikim brojem sužnjeva“.

Mihrab prema Meki okrenut


Sadašnji izgled samostan je dobio u tom vremenu, od 1734. do 1768. Sve je izgrađeno doprinosom vernika župe Bač kao i ostalih župa, kojima su upravljali bački franjevci. 

Najveći doprinos dao je upravitelj župe Sonta, fra Augustin Stopić. Njegovom zaslugom izgrađeno je zapadno krilo, hodnik uz crkvu, kor i kapele u crkvi, tj. pokrajna lađa. Tako je bački samostan dobio skladnu celinu, u koju su uklopljene i srednjevjekovne građevine – crkva i zvonik. Sve pod jednim krovom, sa velikim klaustrom u sredini, postao je tipičan franjevački samostan, jedan od većih u sadašnjoj franjevačkoj provinciji.



Uređen je i arhiv i biblioteka, koja sadrži knjige od XV do XX veka. Budući da već 300 godina franjevci nisu napuštali samostan, očuvano je mnoštvo starih predmeta, posuđa, tekstila, crkvenih odela i još mnoštvo raznih sitnica, koje svedoče o kontinuitetu od srednjega veka, ali možemo slobodno reći i od rimskog vremena (lapidarij u hodniku uz crkvu). O svemu tome mogla bi se napisati i posebna studija. 

Najstarije orgulje u Vojvodini

Prve orgulje, iz 1716. godine (spomen o najstarijim orguljama na području Vojvodine), zamenjene su godine 1827. novim, velikim orguljama: 2 manuala, 16 registara i oko 1000 svirala, koje su još i danas u funkciji, iako im je potrebna obnova. Majstori su bili iz franjevačke orguljarske radionice iz Baje.


Zahvalnost Bogu za dobru godinu, običaj prililom dolaska vernika u decembru


27. juna 2019. godine završena je rekonstrukcija ovog samostana koja je trajala 3 godine, a sredstva u visini od preko milion evra su opredeljena od strane Evropske unije, Ministarstva za kulturu i informisanje, Pokrajinskog sekretarijata za kulturu i Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture.





Takođe nam je rečeno da je više uloženo u obnovu spoljašnjeg izgleda samostana a da je sve unutra očuvano zahvaljujući velikoj brizi ljudi koji su vekovima brinuli o samostanu.




Nažalost, samostan retko obilaze turisti, kako kaže opat imaju povremene posete gostiju iz Mađarske, Hrvatske i onih znatiželjnih koji istražuju po internetu. Organizovanih grupa nema.