четвртак, 16. јануар 2020.

KORČULA-SENKA MARKA POLA





Piše: Gordan Gorunović



Dok se probijamo preko Pelješca do Orebića u prolazu, krov ogromnog autobusa miluju nestašne grane. Sa parkinga prelazimo u simpatični čamac i krećemo ka ostrvu i samom gradu Korčula. Kratka plovidba iskusnom kapetanu ne predstavlja problem jer je izabrao alternativnu trasu, pošto kažu da vetar stano menja smer i zato je klima vrlo dinamična u toku dana. Sunce je snažno kao da je proleće a ne 1. januar. Bistrina i plavetnilo mora mami da se zapliva u stilu Veljka Rogošića, ali odložiću to za leto. Ovoga puta nisam poneo adekvatnu opremu.

Dugo pristanište

Pristajemo sa istočne strane utvrđenog starog grada. Talasi su tu bili milosrdniji prema plovilu. Dolazimo i do glavnog ulaza gde se uspinje prelepo stepenište i most ka vratima. 


Kažu da je Napoleon Bonaparta naredio da se naprave, radi lakše komunikacije u odnosu na pokretni most preko kanala, koji je štitio grad od raznih osvajača. U dnu je bašta kafea gde je navodno nastala pesma “Skalinada” Olivera Dragojevića. Ideja je nastala tako što dok je pevač sedeo dole, neka se dama okliznula na izuzetno uglačanim skalinama i u tom ritmu pada “ska-li-na-da” nastaje ova balada o životnim usponima i sunovratima. Inače pevač potiče sa Korčule, ali je rođen i sahranjen u Veloj Luci koja se nalazi na suprotnoj strani.



Sam stari grad je istorijski načičkan bitnim zgradama i mestima koja se obnavljaju, pa se mogu  videti alat i material na pojedinim mestima. Najveću kontroverzu izaziva kuća gde je rođen Marko Polo oko 1245 godine. Ispada da ima dva legitimna mesta rođenja, Veneciju i grad Korčulu. 



Lokalni vodič nam pokazuje zidinu sa prozorom u kojoj je rođen i živeo ovaj najveći putnik srednjeg veka. Slična lokacija postoji i u Veneciji. Svako se drži svoje priče tako da je teško proverljivo do kraja, jer ne postoje živi svedoci. U svakom slučaju Marko Polo je po svojoj vokaciji bio svakako građanin sveta.

Deo kuće

Korčula pripada grupi  Dalmatinskih ostrva. Dugačka je  je 46,8 km, prosečne širine 5,3 do 7,8 km, površine od 270 km kvadratnih i po veličini je šesto ostrvo na Jadranskom moru. Od poluostrva Pelješca   deli ga Pelješki kanal, a među njima je najmanja udaljenost 1270 m. Osrtvska  obala duga je 182 km. 


Luka

Obala ostrva je razuđena s velikim brojem  zaliva i uvala. Severna obala ostrva je jako pristupačna i zaštićena od vetra, u ovom delu nalaze luke prelepi gradići  Korčula, Banja, Račišće, Vrbovica, Babina, Prigradica. Najveća, i najbolje zaštićena uvala je Vela Luka na krajnjem zapadnom delu ostrva. 

Izlaz ka skalinama


Ostrvo Korčula danas predstavlja jedinstveni spoj prekrasne prirode, bogate  kulturne tradicije i istorije i  modernog turizma. Bezbrojne prekrasne plaže i uvale, luksuzni hoteli i kuće za odmor, stari  maslinjaci i vinogradi, mame na ovo ostrvo brojne turiste iz celog sveta.

Van zidina


U ovom period nema puno turista i jedini ugostiteljski objekt koji radi je picerija odmah podno stepeništa i glavnog ulaza u utvrđeni grad. Dok sedimo napolju kao nepušači, zamišljamo još lepše vreme ako je to moguće. Šetnja uživanja ne traje predugo oko celih zidina ali to je ovde što je u Beogradu “krug dvojke”. 



Starosedeoci znaju šta znači imati svoj kutak u tom delu. U mislima sam dozvao leto i materijalizovao plaže koje su tu. Voleo bih da se vratim tamo u septembru, jer tada nema gužve i upiti sve lepote koje nudi Korčula. 

Most između kuća
Veza između kuća


Dok se lagano ukrcavamo jedino što mi drži dobro raspoloženje je poseta jednoj od najvećih vinarija na Pelješcu. Kažu da je u vinu istina a vino Dingač to diže na još viši nivo.

Većnica

Нема коментара:

Постави коментар