Kad putujete, obično vi birate destinaciju. Za ove praznike
trebalo je da idem za Pazar (sa drugarom sam odmah proširio program na
Sopoćane), pa u Vrnjačku Banju, manastir Ljubistinju i Kruševac grad. Sve se to
izjalovilo, izmigoljilo, pa mi je, za utehu, ponuđen besplatan put za Arad. Pa,
eto srećemo se na Sretenje. Poseta Rumuniji, na ovaj praznik, tako na neki
način, postaje tradicija. Novost je dosadna kišа, којu smo pokušali da
ignorišеmo.
U jednom novčaniku sam, potom pronašao nešto leja, strpao pasoš i već bio prilagođеn novonastalim uslovima.
Granica traži sada prepoznavanje usta, očiju i prstiju. Ne priznaje osmehe, namigivanje i mahanje u znak pozdrava.
Prvi put pominje još u XI veku, a bio je značajan centar
balkanskih zbivanja. Ovo je mesto u kome su se susretali i sukobljavali gotovo
svi narodi koji žive na ovom području. Arad je jedan od svojevrsnih gradova
heroja, jer je bio drugi grad u kome je započela čuvena rumunska revolucija
1989. godine.
Arad je pogodan za kratak gradski obilazak, naročito ako ste
pobornik arhitekture, istorije i opuštene atmosfere bez gradske gužve.
Najpoznatiji simbol grada je Tvrđava Arad, sazgrađena u XVIII veku, koja je
vekovima čuvala granice i istoriju naroda.
Danas, Arad je moderan grad sa bogatim kulturnim životom –
pozorištima, muzejima i brojnim manifestacijama koje slave umetnost, vino i
tradiciju. To je mesto gde prošlost i sadašnjost harmonično prožimaju, a svaka
šetnja otkriva novi sloj njegove priče.
Zapоčinjemo razgledanje zdanja podignutih po projektima Tabakovića: Minoritska crkva, Palata Aradsko-Čanadske železničke direkcije, Najmanova palata, Trgovačka škola, Industrijsko narodna banka, Feldesova palata, porodična kuća Tabakovića, Okružna većnica, Palata kulture, Državni teatar…
Našlo se vremena i za dve muzejske postavke: arheološku i
lepih umetnosti.
* Arheološki muzej Arada čuva i predstavlja bogato
arheološko nasleđe regiona zapadne Rumunije. Zbirke obuhvataju predmete od
praistorije, preko rimskog perioda, do srednjeg veka – keramiku, oruđe, nakit i
svakodnevne predmete koji svedoče o kontinuitetu života na ovom prostoru.
* Muzej lepih umetnosti Arada posvećen je likovnoj
umetnosti, sa akcentom na rumunske i srednjoevropske autore. U stalnim i
povremenim postavkama mogu se videti slike, skulpture i grafike iz XIX i XX
veka.
U Aradu treba
videti i:
*Gradsku kuću (Palatul Administrativ) – impozantnau
neorenesansnu zgradu i simbol grada.
*Palatu Neumann – reprezentativan primer secesije i
građanske arhitekture s početka XX veka.
*Crkvu Svetog Antuna Padovanskog – najveću katoličku crkva u
Aradu, bogato ukrašenu.
*Reku Mureš i šetalište – idealno mesto za laganu šetnju,
vožnju bicikla i odmor.
*Park Reconcilierii (Park pomirenja) – značajan istorijski
prostor posvećen rumunsko-mađarskim odnosima.
Arad je za Srbe, naročito u periodu od XVIII do početka XX veka bio grad dijaspore sa snažnim identitetskim značajem – mesto gde su se čuvali vera, jezik i nacionalna svest u složenim istorijskim okolnostima. Ključni razlozi značaja su:
*Srpska pravoslavna crkva – Srbi u Aradu imali su svoju
crkvu i parohiju, koje su bile centri duhovnog i narodnog okupljanja. Arad je
centar namesništva koje obuhvata 15 srpskih crkava i jednu kapelu. Crkva
apostola Petra i Pavla sagrađena je između 1698. i 1702. godine, a gradnju je
započeo i finansirao kapetan Jovan Popović Tekelija. Današnji izgled crkva je
dobila između 1790-1822. godine, budući da ju je proširio Sava Tekelija
(1761-1842), ktitorov praunuk. U unutrašnjosti crkve nalazi se šest fresaka, četiri
sa biblijskim i dve sa istorijskim scenama, koje je postavio na svod i uradio
oko 1845. godine slikar Nikola Aleksić. On je i oslikao ikonostas 1863.
godine. Skulpture na ikonostasu pripadaju vajaru Mihailu Janiću. U hramu se
nalazi ikona Bogorodice koju je izradio zanatlija Stefan Tenecki. Оvde se
čuvaju najstarije zastave esnafa u Aradu. U biblioteci crkve postoji oko 250
knjiga, od kojih je najstarija štampana u Veneciji u XVI veku.
*Nacionalni i prosvetni život – Arad je bio mesto gde su
Srbi učestvovali u političkim i kulturnim tokovima, naročito u borbi za
crkveno-školsku autonomiju u XIX veku.
*Veze sa srpskim ustancima i Vojvodinom – grad je bio važno
čvorište za ideje, ljude i robu između Banata, Srbije i južne Ugarske.
*Srpsko groblje i znameniti pojedinci – svedočanstva dugog
prisustva i ugleda Srba u gradu.
*Ovde su rođeni znameniti Srbi: Sava Tekelija, slikar Stevan
Aleksić, arhitekta Milan Tabaković i njegovi sinovi Đorđe i Ivan.
Na samom početku Prvog svetskog rata, tvrđava u Aradu je od
strane austrougarskih vlasti proglašena za koncentracioni logor, i u njemu je
tokom naredne četiri godine nastradalo više od 4.000 Srba, što iz Monarhije što
iz okupirane Srbije. Pančevačkom srpskom crkvenom pevačkom društvu iz Pančeva
je tada zabranjen svaki rad, osim pevanja na liturgiji.














